U suštini, gotovo svako neoliberalno društvo koristi novčane kazne kao metodu za usmjeravanje ponašanja građana prema poštovanju zakona. Međutim, ovakav sistem kazni je nepraveden; ne kažnjava jednako bogate i siromašne. Naime, kazna od 100 KM može biti zanemariva za nekoga, dok za druge predstavlja značajno odricanje od osnovnih životnih potreba.
Osnovni problem leži u činjenici da su zakoni u takvim društvima najčešće kreirani od strane pripadnika više klase, čiji se životi značajno ne mijenjaju uslijed plaćanja novčanih kazni, ili su čak podržani od strane još bogatijih pojedinaca koji se protive uvođenju pravednijih sistema kažnjavanja koji ne uključuju novac.
Primjer Finske, gdje se saobraćajne kazne određuju na osnovu procenta mjesečnih primanja, pokazuje jedan od načina rješavanja ovog problema. Međutim, ovo rješenje nailazi na prepreke, posebno u društvima gdje veliki broj ljudi ne prijavljuje sve svoje prihode, ili gdje bogatstvo pojedinaca nije nužno reflektovano kroz njihova primanja.
Alternativni pristup uključuje određivanje kazni na osnovu vrijednosti vozila, što bi značilo da kazne rastu sa vrijednošću vozila. Tako bi postojala naprimjer postojala osnovna kazna za prekoracenje brzine, koja bi se mnozila sa koeficijentom prekoracanje brzine i koeficijentom vrijednosti vozila, gdje bi vozac Golfa mk3 dobio kaznu od 50KM, dok bi vozac novog Mercedesa S klase dobio kaznu od 2000KM.
Iako su saobraćajne kazne najčešći tip kazni, problem nepravednosti postoji i u drugim oblastima. Pored prilagođavanja visine kazni prema bogatstvu osobe, drugi načini za ostvarivanje pravednijeg kažnjavanja uključuju prinudni rad, fizičke kazne, javno sramoćenje, te zatvorske kazne. Međutim, svaki od ovih metoda ima svoje nedostatke i izazove.
Prinudni rad može biti teško implementirati iz različitih razloga, dok su zatvorske kazne skupe i često neefikasne, opterećujući poreske obveznike a ne doprinoseći društvu. S druge strane, fizičke kazne i javno sramoćenje, iako efikasni i jeftini, postepeno su eliminisani iz pravnih sistema zbog brige za ljudska prava, iako ih neka društva još uvijek koriste.
U kontekstu savremenog društva, izazov nalazi adekvatnu alternativu novčanim kaznama, što zahtijeva pažljivo razmatranje etičkih, praktičnih i efikasnosti različitih metoda kažnjavanja.
